• Stručna literatura / Poslovna edukacija
  • Knjige za djecu

LAŽIRANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, PRIJEVARE I RAČUNOVODSTVENA FORENZIKAŠifra artikla: 491

  • Cijena: 65,00 KM~33,16 EUR
Dodaj u košaricu

prof. dr. sc. Vinko Belak

Izdavač: Fircon d.o.o. Mostar
Opće informacije: Meki uvez, 677 str., 17 x 24 cm
Dostupno: Da

Lažiranje financijskih izvještaja, prijevare i računovodstvena forenzika

60 slučajeva iz prakse

Knjiga koja uvodi čitatelje u neobičan svijet prijevare i lažiranja financijskih izvještaja koji su širom svijeta izazvali financijske i računovodstvene skandale

Analiza financijskih prijevara i računovodstvenih manipulacija koja se navodi u ovoj knjizi namijenjena je razvoju forenzičnog računovodstva kod nas i razvoju individualnih potencijala naših stručnjaka forenzičara. Nakon obrade više od 60 SLUČAJEVA iz prakse, na kraju se detaljno opisuju forenzične metode detekcije prijevara i računovodstvenih manipulacija.

Sadržaj ove knjige više se od većine ostalih približava forenzičnoj praksi i može pomoći u konkretnim istragama i dubinskim analizama financijskih izvještaja.

Knjiga je namijenjena prvenstveno profesionalnim računovodstvenim forenzičarima i onima koji to žele postati, računovodstvenim stručnjacima, revizorima, analitičarima ali i širokoj publici koju zanima ovo područje jer se prvi dio knjige može čitati iz zabave.

Iz sadržaja: 

Predgovor autora

1. Uvod

2. Privremene i trajne računovodstvene manipulacije

3. Teorijski pristup definiranju osnovnih tipova lažiranja u financijskim izvještajima

 3.1. Upravljanje zaradom

 3.2. Agresivno računovodstvo

 3.3. Izglađivanje dobiti i prihoda

 3.4. Manipulacije i lažiranje financijskih izvještaja mrežom prijevare

4. Osnovna shema velikih računovodstveno-financijskih prijevara

5. Sustavna istraživanja prijevara i lažiranja financijskih izvještaja kod nas i u svijetu

6. Različiti načini i smjerovi varanja u privatnoj i javnoj tvrtki: prikaz slučaja prijevare i lažiranja financijskih izvještaja  u tvrtki „Crazy Eddie” (1971. – 2012.)

7. Analiza prakse najpoznatijih lažiranja u financijskim izvještajima tvrtki (korporacija) čije dionice kotiraju ili su kotirale na tržištu kapitala

 7.1. Slučaj lažiranja financijskih izvještaja u tvrtki „Enron“ (SAD, 2001.)

 7.2. Sučaj „Parmalat SpA“ (Italija, 2003.)

 7.3. Slučaj „WorldCom“ Inc., (SAD, 2002.)

 7.4. Slučaj „Satyam“ Computers Limited“ (Indija, 2009.)

 7.5. Slučaj „Rent-Way“ (SAD, 2000.)

 7.6. Slučaj „Tyco“ International Ltd. (SAD, 2002.)

 7.7. Slučaj „Adelphia Communications Corporations“

 (SAD, 2002.)

 7.8. Slučaj Global Crossing Holdings Limited (SAD, 2002.)

 7.9. Slučaj „Guangxia“ (Kina, 2002.)

 7.10. Zhengzhou Baiwen Co Ltd. (Kina, 2002.)

 7.11. Royal Ahold (Nizizemska, 2002.)

 7.12. Slučaj „Tesco PLC“ (Britanija, 2014)

 7.13. Slučaj „Penn West Petroleum“ Ltd. (Canada, 2014.)

 7.14. Slučaj „Olympus Corporation“(Japan, 2014.)

 7.15. Slučaj „Toshiba Corporation“ (Japan, 2015.)

 7.16. Slučaj „Nikko Cordial Corporation“ (Japan, 2007.)

 7.17. Slučaj „Kanebo Ltd.“ (Japan, 2004.)

 7.18. Slučaj „Thornton Precision Components Ltd.“  (Velika Britanija, 2007.)

 7.19. Slučaj „Peregrine Systems Inc.“ (SAD, 2004.)

 7.20. Slučaj „Autonomy Corporation PLC“ (Velika Britanija, 2016.)

 7.21. Slučaj „Livedoor Co. Ltd.“ (Japan, 2006.)

 7.22. Slučaj „Harris Scarfe“ (Australia, 2001)

 7.23. Slučaj „Centro Properties Group“ (Australia, 2008.)

 7.24. Slučaj „American Realty Capital Properties  Inc. – ARCP“ (SAD, 2016.)

 7.25. Slučaj „Phar-Mor“ (SAD, 1992. i 2002.)

 7.26. Slučaj „Diamond Foods“ (SAD, 2011.)

 7.27. Slučaj „Vivendi SA“ (Francuska, 2002. – 2016.)

 7.28. Slučaj „Quest Communications  International”, Inc. (SAD, 2002.)

 7.29. Slučaj „One-Tel“ (Australija, 2001.)

 7.30. Slučaj „Valeant Pharmaceuticals  International Inc.“ (Kanada, 2016.)

 7.31. Slučaj „CarteR’s“ Inc.“ (SAD, 2009)

 7.32. Slučaj „LocatePlus Holdings Corporation“ (SAD, 2010)

 7.33. Slučaj „Sino-Forest“ Corporation“ (Kanada – Kina, 2012.)

 7.34. Slučaj „Biovail Corporation“ (Kanada, 2009)

 7.35. Slučaj „Logitech International, S.A.“  (Švicarska, podružnica u SAD-u, 2016.)

8. Lažiranje financijskih izvještaja i prijevare  u malim i velikim privatnim poduzećima i dioničkim  društvima čije dionice ne kotiraju na tržištu kapitala

 8.1. Osnovni smjerovi manipulacija u različitim tipovima tvrtki  i obveza forenzičara da uzme u obzir sve mogućnosti

 8.2. Manipulacije smanjivanja dobiti  u privatnim tvrtkama priznavanjem  lažnih računa za troškove ili privatnih troškova  koji se ne odnose na poslovanje tvrtke

 8.3. Prijevara u tvrtki „Seaworld”  uz pomoć lažnih računa za troškove  fiktivne tvrtke (SAD, 2016.)

 8.4. Lažiranje financijskih izvještaja u tvrtki  „Better Business Bureau“ uz pomoć lažnih računa  za troškove (SAD, 2016.)

 8.5. Lažiranje financijskih izvještaja u privatnom  poduzeću „Harpers Data Services“ izbjegavanjem  priznavanja prihoda i priznavanjem lažnih troškova

 8.6. Lažiranje financijskih izvještaja u privatnom poduzeću  tvrtke „Skyhill Shell“ izbjegavanjem priznavanja prihoda

 8.7. Lažiranje financijskih izvještaja u privatnom poduzeću  „Accion 1 Auto Sales Inc.“ izbjegavanjem priznavanja prihoda

 8.8. Lažiranje financijskih izvještaja u malom privatnom  poduzeću „Vintages Wine Bar“ LLC. izbjegavanjem  priznavanja prihoda od kamata

 8.9. Prijevara uz pomoć lažnih narudžbenica i lažnih faktura za  popravak električnih proizvoda u jamstvenom roku (IRS, 2016)

9. Prijevare ulagača primjenom Ponzijeve sheme

 9.1. Definicija Ponzijeve sheme i opseg primjene u praksi

 9.2. Prijevara koju je izveo Charles Ponzi 1919. i 1920.  godine dala je današnje ime prijevarnoj shemi

 9.3. Ponzijeva shema u tvrtki „ZZZZ Best“  i nevjerojatni prevarant Barry Minkow

 9.3.1. Ponzijeva shema u tvrtki „ZZZZ Best“  i uloga Barryja Minkowa

 9.3.2. Minkow postaje svećenik i istražitelj prijevara

 9.3.3. Minkow je ponovo osuđen 2011. godine na  pet godina zatvora za manipulaciju cijenom  dionica u slučaju „Lennar“

 9.3.4. Minkow je ponovo osuđen za prijevaru Crkve  u San Diegu 2014. godine na još pet godina zatvora

 9.3.5. Sabrana „djela“ Barryja Minkowa 

 9.4. Ponzijeva shema u tvrtki “Bernard L. Madoff  Investment Securities LLC“ (BLMIS)

 9.5. Prijevarna shema u tvrtki „MMM“ i Sergey Mavrodi  (Rusija i svijet, 1990. – 2017.)

 9.5.1. Opći podaci o Mavrodiju i njegovoj prijevarnoj shemi

 9.5.2. Osnivanje tvrtke „MMM“ i prvi stečaj

 9.5.3. Mavrodi u je prenio svoju shemu i u SAD

 9.5.4. Mavrodi je ipak osuđen za prijevaru 2007. godine,  ali je nakon mjesec dana pušten

 9.5.5. „Sergej Mavrodi – Ruski car muljaže opet jaši“

 9.5.6. Mavrodijeva piramidalna shema u Južnoj Africi  uvlači u igru virtualnu valutu bitcoin

 9.5.7. Mavrodijeva piramidalna shema  u Aziji, Africi, Kini, Indiji i drugdje

 9.5.8. Unatoč svim upozorenjima,  uragan „MMM“ hara Nigerijom (2016)

 9.5.9. Ruski predsjednik Vladimir Putin  donio je zakon protiv Ponzijeve shemE

 9.6. Ponzijeva shema sa zadužnicama koju je izveo Thomas J. Petters u tvrtki „Petters Company Inc.“ – PCI (SAD, 2008.)

 9.6.1. Thomas J. Petters – osobni podaci i njegov poslovni opus

 9.6.2. Pettersova Ponzijeva shema sa zadužnicama

 9.6.3. Prijevara s hedge fondovima

 9.6.4. Suđenje Pettersu i ostalima:  Petters je osuđen na 50 godina zatvora

 9.7. Internet Ponzijeve shema u tvrtki „ZeekRewards“ od 850 milijuna USD (SAD, 2016.)

 9.8. Višemilijunska Ponzijeva shema lažne isporuke nafte iz Nigerije (SAD, 2016,)

 9.9. Jednostavna Ponzi shema u tvrtki „Riverside Lease LLC“ (SAD, 2016.)

 9.10. Ponzijeve sheme širom svijeta (2016.)

 9.10.1. Nedavno izvedene Ponzijeve sheme u SAD-u

 9.10.2. Čile

 9.10.3. Kina

 9.10.4. Engleska

 9.10.5. Francuska

 9.10.6. Indija

 9.10.7. Poljska

 9.10.8. Južna Afrika

 9.10.9. Tajvan, povrat u valuti bitcoin

 9.10.10. Kambodža

 9.10.11. Kanada

 9.10.12. Malezija

 9.11. Upozoravajući znakovi (engl. red flags) da je riječ o Ponzijevoj shemi

 9.12. Nagli rast korištenja virtualnih valuta ili „krypto valuta“ i istodobni rast Ponzijeve sheme u vezi s novim valutama –  Bitcoin, Altcoin, OneCoin, Litecoin, Etherium, Ripple itd.

 9.12.1. Izrastanje virtualnog sektora u financijskoj industriji  i nove opasnosti od krađe i prijevare

 9.12.2. Tehnologija stvaranja virtualnih valuta,

 novi nazivi i problemi sigurnosti

 9.12.3. Ponzijeva shema s kreiranjem virtualnih valuta Bitcoin, Altcoin i PayCoin koju su izveli Homero Joshua Garza  i njegova tvrtka „ GAW Miners“ (SAD, 2015)

10. Prijevare u bankama  i drugim financijskim institucijama

 10.1. Rizik od prijevare banaka i drugih financijskih institucija

 10.2. Slučaj „Sterling Financial Corporation“ (SAD, 2007.)

 10.3. Slučaj „PEregrine Financial Group“ (SAD, 2012.)

 10.4. Slučaj „MF Global“ (SAD, 2011.)

 10.5. Prijevare banaka s hipotekama i krađom identiteta koje

 su izvele Rachel Siders i Vera Kuzmenko (SAD, 2016.)

 10.6. Organizirane prijevare banaka s kreditima vrijednim  ukupno 2,5 milijuna USD (SAD, 2016.)

 10.7. Predvodnik višemilijunske prijevare Jae Ho Chung i njegova skupina prevarila nekoliko banaka primjenom  scheme„Bustout“ s pomoću krivotvorenih čekova (SAD, 2016.)

 10.8. Prijevarna shema dobivanja bankovnog kredita hipotekom na crkvenu imovinu koju se izveli Chester Peggese i njegov  pomagač, zaposlenik banke Paul Ryan (SAD, 2016.)

11. Pronevjere novca od strane  zaposlenika i rukovoditelja u tvrtkama

 11.1. Slučaj „Koss Corporation“ (SAD, 2009.)

 11.2. Slučaj „Alberta Motor Association – AMA“ (Kanada, 2016.)

12. Vanjski upozoravajući znakovi za forenzičare  i analitičare da su financijski izvještaji možda lažirani

 12.1. Vanjski opći upozoravajući znakovi

 12.2. Vanjski upozoravajući znakovi za tvrtke čije dionice kotiraju na burzi, uključujući i tvrtke koje se pripremaju za javnu ponudu dionica

 12.2.1. Povećanje prihoda uz pomoć računovodstvenih manipulacija

 12.2.2. Smanjivanje troškova i rashoda

 uz pomoć računovodstvenih manipulacija

 12.3. Skrivanje obveza i / ili informacija o zaduženosti.

 12.3.2.1. Vanjski upozoravajući znakovi

 da su obveze možda skrivene

 12.3.2.2. Procjena financijskog stanja tvrtke na temelju odnosa duga i EBITDA-e

 12.3.2.2.1. Definicija EBITDA-e i njezina uloga  u procjeni financijskog stanja tvrtke

 12.3.2.2.2. Definiranje osnovnih pretpostavki za procjenu odnosa dugova i EBITDA-e

 12.3.2.2.3. Modeli računanja odnosa dugova i EBITDA i analiza tih odnosa

 12.3.2.2.4. Konstruiranje modela upozoravajućih znakova o financijskoj sposobnosti poduzeća na temelju odnosa  dugova i EBITDA-e

 12.3.2.3. Trokut prijevare u praksi i upozoravajući znakovi

13. Unutarnji upozoravajući znakovi i izravna detekcija manipulacija

 13.1. Unutarnji upozoravajući znakovi općeg tipa i značenje izvođenja dokaza

 13.2. Opći plan detekcije sumnjivih stavki u financijskim izvještajima – deduktivni pristup

 13.3. Opće vještine detektiranja manipulacija 

14. Metode izravne detekcije manipulacija u financijskim izvještajima

 14.1. Manipulacije u konsolidaciji

 14.1.1. Nepravilno isključivanje gubitaka u konsolidaciji

 14.1.2. Nepravilno uključivanje dobitaka u konsolidaciji

 14.1.3. Manipulacije s uključivanjem rezultata pridruženih društava u konsolidaciju i rezultata uzlaznih ili silaznih transakcija između matice i pridruženih društava

 14.2. Lažno povećanje prihoda ili drugih aktivnosti povratnom trgovinom (engl. round-trip trading) bez promjene dobiti

 14.3. Lažno povećanje prihoda radi povećanja dobiti ili skrivanje gubitaka

 14.3.1. Izravna detekcija manipulacija s priznavanjem lažnih prihoda trajne prirode

 14.3.2. Izravna detekcija manipulacija s priznavanjem lažnih prihoda privremene prirode

 14.3.2.1. Priznavanje lažnog prihoda na temelju dogovora s prijateljskim kompanijama koje su voljne pomoći da se popravi rezultat.

 14.3.2.2. Priznavanje lažnog prihoda na temelju slanja puno više dijelova proizvodnom partneru nego što je potrebno.

 14.3.2.3. Agresivno ili neregularno priznavanje prihoda od ukidanja rezerviranja

 14.3.2.4. Povećanje prihoda vraćanjem vrijednosti ranije otpisanoj imovini i smanjenjem vrijednosnih usklađenja

 14.3.2.5. Neregularno priznavanje prihoda na račun smanjenja obveza

 14.3.2.6. Neregularno priznavanje prihoda smanjenjem akumulirane amortizacije

 14.3.2.7. Neregularno priznavanje prihoda smanjenjem revalorizacijskih rezervi za dugotrajnu materijalnu imovinu

 14.3.2.8. Priznavanje prihoda kad nisu stečeni uvjeti za priznavanje

 14.3.2.9. Izražena pojava prihoda od prodaje potraživanja ili rashoda od otpisa potraživanja

 14.4. Lažno smanjenje troškova radi povećanja dobiti ili skrivanje gubitaka

 14.4.1. Izostavljanje priznavanje velikog dijela  troškova i obveza jednostavnim prekidom knjiženja  na kraju razdoblja i prijenosom na razgraničenja

 14.4.2. Kapitalizacija operativnih troškova i njihov prijenos

 na dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu

 14.4.3. Lažno smanjivanje troškove amortizacije dugotrajne imovine

 14.4.4. Smanjenje operativnih troškova i  njihov lažni prijenos na zalihe  14.4.5. Izbjegavanje priznavanja troškova za prodane zalihe

 14.4.6. Skrivanje troškova na zalihama proizvodnje  

 14.4.7. Odgađanje nužnog priznavanja vrijednosnih usklađenja za sumnjiva i sporna  potraživanja i smanjenja vrijednosti druge imovine

 14.4.8. Mijenjanje računovodstvenih politika s ciljem  manipulacija s troškovima i njihovog smanjenja   

14.4.9. Prebacivanje troškova iz svojih financijskih izvještaja u financijske izvještaje povezanih subjekta

 14.4.10. Smanjivanje troškova uz nasilno smanjenje obveza

 14.4.11. Smanjivanje troškova uz nasilno smanjenje revalorizacijskih i drugih rezervi

 14.5. Lažno smanjenje prihoda radi smanjenja dobiti  

14.5.1. Prijenos prihoda na odgođene prihode radi smanjenja dobiti

 14.5.2. Izbjegavanje priznavanja prihoda i skrivanje novca od gotovinske prodaje

 14.5.3. Smanjenje prihoda na račun povećanja revalorizacijskih rezervi

 14.5.4. Smanjenje prihoda na račun povećanja obveza

 14.5.5. Dogovor s prijateljskim tvrtkama da im  se ne šalju računi u tekućoj godini nego u idućoj godini

 14.6. Lažno povećanje troškova radi smanjenja dobiti

 14.6.1. Nepravilno terećenje osobnih  troškova na poslovne troškove

 14.6.2. Stezanje amortizacije skraćenjem vijeka trajanja radi povećanja troškova

 14.6.3. Veliko računovodstveno pranje (engl. „Big bath accounting“)

 14.6.3.1. Otpis dugotrajne imovine radi povećanja troškova i smanjenja dobiti i ograničenje porezno priznatih rashoda od usklađenja vrijednosti dugotrajne imovine

 14.6.3.2. Otpisi na zalihama radi povećanja rashoda i smanjenja dobiti – porez na dobit se ne smanjuje

 14.6.3.3. Otpisi na potraživanjima od kupaca radi povećanja rashoda i smanjenja dobiti

 14.6.4. Povećanje troškova prekomjernim rezerviranjima

 14.6.5. Povećanje troškova uz povećanje lažnih obveza

 14.6.6. Povećanje troškova uz povećanje lažnih revalorizacijskih rezervi

 14.7. Agresivna revalorizacija radi poboljšanja slike o visini kapitala ili smanjenja dojma o visokim zaradama

15. Slučaj „Agrokor“ (Hrvatska i BiH 2017.)

16. Zaključak

17. Literatura

 

Pošaljite upit za ovaj proizvod

Pridružite nam se na LinkedInu! Lajkajte nas na facebooku! Pratite nas na twitteru! Manager.ba ZSEM

Proizvod (Kom: ) je dodan u košaricu.